seti

Studije koje su proveli Sabate J. i suradnici 1993., te Zambon D i suradnici 2000. pokazale su kako uzimanje značajne količine lješnjaka – u količini 20 – 35 % ukupnog dnevnog energetskog unosa mogu smanjiti ukupni kolesterol za 4 – 12 % i LDL-kolesterol za 6 – 12 % u usporedbi s različitim, no načelno zdravim i dobro balansiranim modelima prehrane. Navedeni pozitivan utjecaj lješnjaka zabilježen je u odnosu na tipičnu mediteransku dijetu, odnosno na tzv. “Step I” dijetu Američkog nacionalnog programa za edukaciju o kolesterolu. Kako su oba modela prehrane suprotstavljena utjecaju lješnjaka zdravi obrasci hranjenja, pretpostavlja se kako bi lješnjaci u odnosu na neki drugi, nezdravi obrazac hranjenja iskazali i značajno veći utjecaj na masnoće u krvi. Uz istraživanja koja su analizirala laboratorijske parametre utjecaja orašastih plodova, još su zanimljivija ona koja su tretirala njihov izravni odnos s pojavnošću i ishodom bolesti srca i krvnih žila. Tako su velika klinička istraživanja poznata pod nazivima Adventist Healt Study i Physicians’ Health Study jasno utvrdila da korištenje orašastih plodova dva do tri puta tjedno ili više značajno smanjuje rizik od nefatalnog infarkta srca, te ukupne koronarne i iznenadne srčane smrti.