Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel

Da li ste znali - Hrana

Ako ste gricko i ako volite slatko, grožđice su idealna zimska grickalica bogata kalijem, željezom, vitaminom A i nešto manje vitaminom B. Grožđice imaju visoku energetsku vrijednost  pa su idealne kao međuobrok, a s obzirom na to da su jednostavne za primjenu jer se ne trebaju ljuštiti, čistiti i gotovo se nikada ne kvare, idealne su za grickanje na poslu. Pomoću njih bez problema možete zavarati glad jer su izrazito bogate vlaknima što ih čini zasitnijima od mnogih drugih zalogaja (100 g grožđica ima 250 kcal). Grožđice nastaju sušenjem grožđa na suncu ili mehaničkim procesom sušenja u sušionama, boja im varira od tamnosmeđe s primjesom zagasito ljubičaste do svijetlih, zlatnih nijansi, a najpoznatije vrste su Sultana, Malaga, Monukka, Muscat, Zante i Thompson. Osim što njima možete započeti dan u kombinaciji s orašastim voćem, jogurtom, medom ili rižom na mlijeku, odlične su kao prilog s rižom, kus kusom i povrćem uz svaki komad mesa, možete ih ubaciti u bilo koju lisnatu salatu, a zbog svog slatkastog okusa i strukture idealne su za punjenje mesa peradi. O slatkim stvarima da ne govorimo, savršeno idu u sve kolače, kruh, peciva, kompote, pudinge i kreme. Zato obavezno zamijesite nešto s grožđicama.

Jedenjem pistacija možemo uticati na sastav bakterija u probavnom sistemu.Pistacije imaju karakteristike prebiotika, odnosno sadrže neprobavljiva prehrambena vlakna, koja u crijevu predstavljaju hranu korisnim bakterijama. Također sadrže i fitohemikalije koje pokazuju sposobnost modifikacije sastava bakterija u crijevu. Hrana s karakteristikama prebiotika potiče rast dobrih i korisnih bakterija u probavnom sistemu. Istraživanje je pokazalo da osobe koje jedu svaki dan oko 2 serviranja pistacija imaju povećani udio crijevnih bakterija koje proizvode butirat, koji je vrlo važan izvor energije za epitelne stanice crijeva te igra važnu ulogu u održanju probavnog sistema zdravim.Jedno serviranje pistacija (49 zrna) ima 160 kcal i 3 grama prehrambenih vlakana (12% preporučenih dnevnih vrijednosti). Pistacije su i izvrstan izvor vitamina B6, bakra i mangana, kao i fosfora te tiamina.

Istraživanja su pokazala da dodavanje badema uz obrok usporava podizanje nivoa šećera u krvi, smanjujući tako glikemijski indeks čitavog obroka, što badem čini dobrim izborom u ishrani koji pomaže u prevenciji dijabetesa. Bademi su veoma dobar izvor mangana i bakra, dva oligoelementa koji su ključni kofaktori enzima po imenu superoksid-dismutaza. Ovaj enzim eliminiše slobodne radikale koji se proizvode unutar mitohondrije ćelije. Bogat je i riboflavinom (vitamin B 2) koji podstiče proizvodnju energije unutar ćelija. Istraživanja su takođe pokazala da režim ishrane sa dodavanjem badema svakodnevnim obrocima više pomaže skidanju suvišnih kilograma, nego uobičajene dijete koje su siromašne mastima, a bogate složenim ugljenim hidratima. Badem je izuzetno bogat bjelančevinama (u istoj jedinici mere sadrži gotovo dvaput više belančevina od jaja), što ga čini veoma pogodnom namjernicom za vegetarijance i vegane.

Grupa znanstvenika tvrdi da su po razini antioksidansa kokice zdravije od voća i povrća. Pune su antioksidanta, poznatih kao polifenol, piše Daily Mail. Oni smanjuju učinak starenja na mozak, odnosno pomažu u borbi s molekulama koje oštećuju stanice.  Otkriveno je da kokice imaju visoku razinu koncentriranih antioksidanta jer su sastavljeni od samo četiri posto vode dok su mnogo razrijeđeniji u voću i povrću s obzirom na to da su te namirnice sastavljene od 90 posto tekućine. Kokice najzdravije grickalice  Jedna porcija kokica, prema procjenama znanstvenika, ima 300 miligrama antioksidanta, gotovo dvostruko više od jednake porcije voća. Osim toga u kokicama se nalazi i visoka razina vlakna. Znanstvenici sa Sveučilišta Scranton u Pennsylvaniji objavili su svoje spoznaje na sastanku American Chemical Society u San Diegu.  'Kokice zaslužuju više poštovanja. One su nutritivno zlato', rekao je sudionik u istraživanju Joe Vinson. Međutim, to nije hrana na kojoj bi trebalo temeljiti dnevni obrok budući da ne sadrži vitamine i nutrijente koje možemo pronaći u voću i povrću.  'Jedna porcija kokica 'pokrit' će više od 70 posto potrebnog dnevnog unosa žitarica. Prosječna osoba ispuni potreban preporučeni unos svega 50 posto, a kokice im mogu pomoći da nadoknade taj nedostatak', rekao je Vinson. Tajna kalorija kod kokica krije se u pripremi. 'Kokice pečene u mikrovalnoj pećnici imaju dvostruko više kalorija od onih koje se peku na štednjaku', zaključuje Vinson.

 

Studije koje su proveli Sabate J. i suradnici 1993., te Zambon D i suradnici 2000. pokazale su kako uzimanje značajne količine lješnjaka – u količini 20 – 35 % ukupnog dnevnog energetskog unosa mogu smanjiti ukupni kolesterol za 4 – 12 % i LDL-kolesterol za 6 – 12 % u usporedbi s različitim, no načelno zdravim i dobro balansiranim modelima prehrane. Navedeni pozitivan utjecaj lješnjaka zabilježen je u odnosu na tipičnu mediteransku dijetu, odnosno na tzv. “Step I” dijetu Američkog nacionalnog programa za edukaciju o kolesterolu. Kako su oba modela prehrane suprotstavljena utjecaju lješnjaka zdravi obrasci hranjenja, pretpostavlja se kako bi lješnjaci u odnosu na neki drugi, nezdravi obrazac hranjenja iskazali i značajno veći utjecaj na masnoće u krvi. Uz istraživanja koja su analizirala laboratorijske parametre utjecaja orašastih plodova, još su zanimljivija ona koja su tretirala njihov izravni odnos s pojavnošću i ishodom bolesti srca i krvnih žila. Tako su velika klinička istraživanja poznata pod nazivima Adventist Healt Study i Physicians’ Health Study jasno utvrdila da korištenje orašastih plodova dva do tri puta tjedno ili više značajno smanjuje rizik od nefatalnog infarkta srca, te ukupne koronarne i iznenadne srčane smrti.

Kada se priča o riži o njenom učinku na zdravlje i debljanje odmah nastane ogromna siva zona mišljenja. Postoje dva različita mišljena o riži, jedno koje kaže da je riža puna škroba s malo hranjivih elemenata i da ju stoga treba izbjegavati pod svaku cijenu, dok drugo mišljenje smatra da riža ima mnogo pozitivnih koristi i koja vidi rižu kao odličan izvor ugljikohidrata. Čini se da nitko nije potpuno siguran da li je riža dobra za zdravlje ili ne. Dok neki ljudi smatraju da je riža dobra za ljude koji žele izgubiti na težini, neki se žale na visok udio šećera u riži. Riža kao i svako jelo ima i svojih prednosti, ali i svojih mana ali ona mogu biti zdrave te čak odlične za gubitak težine. Riža je bogata s ugljikohidratima koji su odlični za pružanje energije vašem tijelu. Bilo koja hrana, uključujući rižu, može debljati kada se ne kontrolira količina hrane koju unosite, dakle jedenje riže može biti i dobra ali i loša stvar za vaš plan gubitka težine.

Tijekom istraživanja koja su provedena na Harvardskom sveučilištu potvrđeno je da kokos ljekovito djeluje na organizam čovjeka. Tako su se potvrdila njegova ljekovita svojstva na krvni tlak, kojeg kokos snižava i na razinu kolesterola u krvi.  Analizom čak 21 studije, u kojima je sudjelovalo 2575 ispitanika, utvrđeno je znatno sniženje krvnog tlaka i razine kolesterola u krvi. Također, došlo je i do općeg poboljšanja stanja krvnih žila te mnogih drugih pozitivnih promjena.  Naučnici smatraju da su za ove učinke odgovorni polifenolni flavonoidi, koji su poznati kao antioksidanti a kokos obiluje njima.  Kad već pišemo o kokosu i njegovim ljekovitim svojstvima bitno je spomenuti i kokosovo ulje, koje također ima jake ljekovite moći.  Naime, kokosovo ulje sve je češće zastupljeno u ishrani sportaša i osoba koje imaju problema sa viškom kilograma. Glavni razlog za ovo je taj što kokosovo ulje ima znatno manje kalorija od ostalih ulja, pa se brže pretvara u energiju, odnosno brže se troši iz tijela. Brže trošenje kokosovog ulja znači da se masnoće ne talože po stjenkama krvnih sudova.

SEFO d.o.o.

Privatno društvo “SEFO” d.o.o. ILIDŽA osnovano je 1995. godine, kao porodična firma za djelatnosti unutrašnje i spoljne trgovine, te proizvodnje i ugostiteljstva. Detaljnije ...